Povijest

Od Zrina do Zrina

Od davnina kod nas, kao i u drugim krajevima, gorski svijet u puku pobuđuje maštu i interes. No naše su gore svojom ljepotom vrlo brzo nakon osnivanja Hrvatskog planinarskog društva (1874,), koje je okupilo tadašnje najistaknutije znanstvene i kulturne radnike s ciljem da kao „prva škola geografa, orografa, geologa i botanika“ istraži našu gorovitu zemlju tada još punu nepoznanica, privukle i planinarski interes o čemu svjedoče članci Dragutina Hirca (Izlet na Pecko jezero, objavljen 1891. i Zrinjska gora, objavljen 1905.).

 

Podružnica HPD u Petrinji

12.veljače 1922. godine utemeljenjem Podružnice Hrvatskog planinarskog društva u Petrinji, petrinjci se prvi put organizirano uključuju u planinarsku organizaciju. Osnivač podružnice i prvi predsjednik društva bio je prof.Vladimir Stahuljak. 1925. godine podružnica dobiva ime "Zrin".U razdoblju od 1924. do 1945. godine izuzetan doprinos radu društva dao je Matija Filjak - prvih 6 godina kao tajnik i daljnjih 11 godina kao predsjednik podružnice, a poslije ukidanja podružnice i reorganizacije hrvatskog planinarstva za vrijeme NDH, 4 godine kao povjerenik planinarskog društva u Petrinji, dakle 21 godinu u vodstvu petrinjskog planinarstva. Njegovo je geslo bilo: "Zajedničkim radom i naporom – ZRIN".

Svoje djelovanje pioniri Petrinjskog planinarstva usmjeravaju na Hrastovičku goru. Uređuju staze do Peckog jezera i vrha gore, a 1926. na vrhu grade i vidikovac. To je osmi vidikovac u povijesti HPD-a. Godine 1933. povišen je na 15 metara. Planinari iz Petrinje u listopadu 1938. otvaraju planinarsku kuću, sagrađenu uz vidikovac, da bi je zbog velike posjećenosti već sljedećih godina proširili i svečano otvorili 1940.g. Paralelno sa ovim aktivnostima organiziraju se izleti (laznje) u razna područja Hrvatske. Iz sačuvanih zapisa vidljivo je da su posjećivali Samoborsko gorje, Bjelolasicu, Velebit, Klek, izvor Kupe, Medvednicu, Snježnik,... slovenske planine uključujući i Triglav. Zanimljiv je i originalan jedan od načina kako su prikupljali financijska sredstva za svoje aktivnosti. Naime planinari su izgradili „Splav“, zapravo jednu drvenu plutajuću platformu, na Gradskom kupalištu te damama i gospodi naplaćivali sunčanje.

Pokrenuli su izdavačku djelatnost tiskanjem Zbornika za obnovu zavičaja „Zrin“ (1942.).

Tijekom Drugog svjetskog rata presušilo je Pecko jezero, čime je Hrastovička gora izgubila dobar dio svoje atraktivnosti. Krajem rata uništen je vidikovac, kuća je opustošena, gornji, drveni dio, je preseljen u s. Bačugu gdje služi kao obiteljska kuća a donji, zidani dio, raznesen je kao građevinski materijal.

Društvo je djelovalo do 1945. godine.

 

PD „ZRINSKA GORA“

Prvo Planinarsko društvo iza drugog svjetskog rata u Petrinji utemeljeno je 9. ožujka 1951. Oko osnivanja Društva najviše je radio Antun Stolnik, prof. Učiteljske škole koji je izabran za predsjednika i inž. Ivan Banić, za tajnika Društva. Uoči osnivačke skupštine vodi se rasprava oko imena društva. Partijske “strukture” nastoje društvu dati ime “Šamarica” dok grupa Petrinjaca, iskrenih planinarskih entuzijasta uspijeva u svojoj nakani da društvo dobije naziv “Zrinska gora”. Odlaskom predsjednika A. Stolnika iz Petrinje, rad Društva prestaje.

[Ivica Golec POVIJEST GRADA PETRINJE (1240-1592-1992), Zagreb 1993. (Str. 499).]

Gašenjem PD „Zrinska gora“ nije prestao interes petrinjaca za planinarstvo i Hrastovičku goru. Franjo Lakić u tekstu “ Moje evokacije i razmišljanja o planinarenju po okolici Petrinje“ nastalom u progonstvu (Sisak 1993-4), svjedoči da je prva markiranja nakon II. svjetskog rata (1969. i 1972.) obavila grupa mladih planinara i radio amatera. Dalje nema podataka o održavanju planinarskih staza na Hrastovičkoj gori sve do osnutka PD Petrinja 1979.

PD „PETRINJA“

Osnovala ga je grupa Petrinjskih studenata 18.ožujka 1979. Nekoliko dana kasnije održan je prvi izlet na Hrastovičku goru. Organiziraju se pohodi, jednodnevni ali i višednevni. Već 1981, godine nakon reorganizacije Društva na izvanrednoj skupštini 14. ožujka prilazi se i organizaciji zahtjevnijih pohoda u planine. Prvi je bio posjet Samoborskom i Žumberačkom gorju od 30. travnja do 03. svibnja, uz učestvovanje šest planinara, potom 24 do 27. srpnja uspon pet planinara na Triglav 2863 m a zatim najsloženiji pothvat Petrinjskih planinara u međuratnom razdoblju «Ljetni kamp '81» od 01. do 14. kolovoza.

Planinari započinju prodor u medije: časopis „Naše planine“, emisija «Vikend u eteru» Radio Petrinje

PD SLIJEPIH „PRIJATELJI PLANINA“ IZ ZAGREBA OGRANAK PETRINJA

Osnovan je u prosincu 1982. godine a sačinjavala su ga petnaestorica planinara iz Petrinje čije su se vizije ponešto razlikovale od većine iz PD Petrinja te su ih kroz Ogranak PDS «Prijatelji planina» nastojali artikulirati. Naime smatrali su da osim obilazaka planina treba raditi i na uređenju planinarskih staza u svom kraju. Jedan od ciljeva članova Ogranka bio je revitalizacija Hrastovičke gore trasiranjem i markiranjem staza iz Petrinje do vrha i iz sela Hrastovice do vrha Hrastovičke gore, obnova vidikovca i izgradnja skloništa. Kako je osnovni problem PDS «Prijatelji planina» bio nedostatak vodiča za slijepe planinare članovi ogranka su se zdušno i bez naknade prihvatili i ovog posla. Samo u prvoj godini rada, odnosno u nepunih devet mjeseci organizirana su 23 boravka u planinama u trajanju od 75 dana, od čega: 21 dan radnih akcija, 25 dana rada na vođenju slijepih planinara i 29 dana klasičnih pohoda u planine.

Ogranak je pokrenuo inicijativu, za trasiranje i markiranje planinarskog puta po Zrinskoj gori, pokušavajući za nju zainteresirati PD «Djed» iz Kostajnice i tek osnovano PD «Sisak» iz Siska, koja je realizirana tek 1987. godine kao «Partizanski put Banijom».

PD „GAVRILOVIĆ“

Aktivnosti planinara u razdoblju od osnivanja PD «Petrinja» do 1983. g. nisu bile poduprte financijski iz proračuna grada niti iz drugih izvora u gradu te se pokazala potreba za reorganizacijom. Zato su planinari PD «Petrinja» i Ogranka PSD «Prijatelji planina» iz Zagreba dana 04. siječnja 1884. ujedinili svoje dvije organizacije pod sponzorskim okriljem Mesne industrije Gavrilović, u kojoj je većina bila zaposlena, i tako je nastalo PD «Gavrilović». Za prvog predsjednika izabran je Đuro Priljeva. Novo društvo imalo je stalan izvor sredstava, osiguranu prehranu tijekom pohoda u planine i radnih akcija. Povremeno se koristilo tvorničkim autobusom, dobilo prostorije, na korištenje, u Omladinskom centru, a 1987. i vlastite, u Turkulinovoj 9 (dvorište), čime su stvoreni preduvjeti za uspješan rad. Rad je organiziran kroz: pionirsku sekciju, omladinsku sekciju, izletničku sekciju, skijašku sekciju, radio amatersku sekciju, gospodarsku komisiju i komisiju za informativno propagandni rad. Organiziraju se brojni pohodi u planine. Održavaju se popularna predavanja za građanstvo i za učenike OŠ Ivan Rukavina - Siđo (danas OŠ D. Tadjanovć), a predavači su najpoznatiji planinarski radnici iz Hrvatske kao i učesnici ekspedicija u najviša svjetska gorja.

Redovno se uređuju planinarski prilozi na Radio Petrinji (do 1987. kada zbog greške urednika bivaju prekinuti) ali i u Gavrilovićevom listu a o aktivnostima društva piše se i za Naše planine. Pokrenut je Bilten PD Gavrilović no nakon trećeg broja se gasi. Utemeljuje se i redovno popunjava planinarska knjižnica.

Održavaju se postojeće planinarske staze, a trasiraju se i nove. Iz Zelene doline preko ž. st. Kraljevčani i s. Gornja Bačuga do vrha Hrastovićke gore te iz s. Hrastovice preko Sv. Duha – Pionirski planinarski put (nazvan tako stoga što su ga uredila i markiraka djeca iz pionirske sekcije).

Godine 1985. odlučeno je da se ponovo izgradi planinarski dom na vrhu Hrastovičke gore  Osnovan je inicijativni odbor (36 članova), izrađeni su idejni nacrti doma, dobiven je materijal: cigla, nešto drvene krovne građe, crijep, stolice, kaljeva peć, ... dogovorena je izrada metalnog vidikovca oko geodetskog triangulacijskog stupa a 1987. godine dovršen je prijenos zemljišta za gradnju doma na PD "Gavrilović", ali do tada je početnog entuzijazma za izgradnju doma nestalo kao i prikupljenog materijala.

Trasira se «Partizanski put Banijom» i 1987., uz nazočnost brojnih planinara iz više gradova, otvara.

Sazrijeva ideja da se dotadašnji rad na revitalizaciji Hrastovičke gore zaokruži jednom planinarskom obilaznicom te se trasira i djelomično markira dio nedostajućih staza kako bi se put uobličio. Piše se vodič i dnevnik, izrađuju karte a put se naziva Upoznajmo Hrastovičku goru s motom «Stari gradovi Petrinjskog kraja».

Godine 1988. dužina staza koje su uređene iznosi 25 sati hoda.

Uređuje se manje, zatvoreno sklonište u traiangulacijskom stupu i nešto niže postavlja se kontejner od oko 14 m2.  

Petrinjski lovci 15.5. 1989. pronalaze dotad nepoznati speleološki objekt u blizini s. Veliki Šušnjar a 2.7.1989. planinari V. Božić, I. Pasarić, Đ.Priljeva, i vodič M. Davorija provode prvo stručno istraživanje.

U rujnu i listopadu 1989. g. petrinjski i sisački planinari su na proplanku pored piramide izgradili malo otvoreno sklonište od dasaka prekrvenih terpapirom.

Početkom Domovinskog rata, kao i ostalo stanovništvo, planinari se dijele na one koji ostaju u Petrinji i one koji ju moraju napustiti. Pod teškim okolnostima progonstva uspijeva se, u Sisku; sačuvati PD «Gavrilović» do kraja 1992. kada HPS gasi Društvo. Zadnji predsjednik je bio Nikola Čorić.

PONOVO HPD ZRIN

Još tijekom Domovinskog rata preostali planinari pripremaju obnovu rada planinarske organizacije. S tim ciljem okupljaju se 02. – 03. lipnja 1995. na planinarskom domu Zavižan u Sjevernom Velebitu. Razmatraju potrebu obnove planinarske organizacije i usvajaju temeljne dokumente: Programske osnove, Kodeks planinarske etike i Statut, te donose plan aktivnosti do obnoviteljske skupštine. Hrvatskom planinarskom savezu dostavljaju spomenute dokumente na očitovanje tražeći istovremeno njihovo očitovanje o statusu PD «Gavrilović» s obzirom na ratne okolnosti. Pokušavaju stupiti u kontakt s Đurom Gavrilovićem radi daljnjeg korištenja imena što ne uspijeva.

Nakon akcije «Oluja» povratkom u Petrinju odmah zaposjedaju i zatvaraju prostorije Društva koje su nažalost u potpunosti devastirane. Od HPS-a traže i dobivaju pravo raspolaganja pokretnom i nepokretnom imovinom PD «Gavrilović».

Obnoviteljska Skupština je održana 12. veljače 1999. g. na 77. obljetnicu utemeljenja prve planinarske organizacije u Petrinji te je samim time bilo predodređeno da se obnovljenom Društvu vrati prvotno ime "Zrin" . Skupština je održana u prostorijama Radio kluba “Petrinja”. Potvrđeni su prijedlozi “Zavižanskih” dokumenata a za predsjednika je izabran Marko Kovačević.

Tijekom 1999. godine urađen je projekt “Petrinjska šetnica”. Kako planinari nisu imali snage realizirati ga ponuđen je Turističkoj zajednici. Zahvaljujući razumijevanju gđe. Ivanke Držaj direktorice Turističke zajednice podršci građanstva, udruga, privrednika i vojske tijekom proljeća 2000., pod vodstvom članova društva, uređena je šetnica i svečano otvorena obilježavajući Dan oslobođenja Petrinje 6. kolovoza 2000. g.

U suradnji sa Srednjom školom Petrinja HPD “Zrin” je krajem 2000. g. izradilo program “Upoznajmo prirodne ljepote u Hrvatskoj”.

Dana 2. travnja 2005. nakon tri godine zastoja, djelovanje društva je oživljeno na izvanrednoj skupštini gdje je izabrana nova uprava: Igor Žilić - predsjednik, Ivica Šustić - dopredsjednik, Marko Kovačević - tajnik, Višnja Dejanović i Nikola Čorić - članovi uprave.

S ciljem boljeg upoznavanja članova i privlačenja novih, HPD "Zrin" organizirao je 22.05.2005. izlet na "Piramidu" na koji je pozvao sve zainteresirane sugrađane i članove HPD Sisak koji žele uživati u ljepotama petrinjske okolice i saznati nešto novo o povijesti hrastovičkog kraja, a uz to poraditi na unapređenju vlastitog zdravlja. Prijeđena je trasa: Crkva Sv. Duh - ostaci stare Hrastovičke utvrde - vrh Cepeliš ("Piramida") - Hrastovica.

Društvo nastavlja djelovanje organizacijom izleta po gorskoj Hrvatskoj, uređenjem staza po Hrastovičkoj gori, organizacijom Planinarske kestenijade u suradnji s Turističkom zajednicom grada Petrinje i aktivnim djelovanjem u društvenom životu grada.