"Prva nastojanja u promicanju ljubavi prema planinarstvu u Petrinji bilježimo već krajem 19. stoljeća. Ovom činjenicom ne bismo trebali biti iznenađeni, ako znamo da se među prvim planinarima i osnivačima Hrvatskog planinarskog društva u Zagrebu 1874. godine nalaze Petrinjci Vaso Dizdar i Vjekoslav Novotny, njegov dugogodišnji tajnik, urednik Hrvatskog planinara (1904. - 1909.), autor prvih planinarskih vodiča na hrvatskom jeziku i sl. Nešto kasnije tu je i Oton Kučera, jedan od preteča modernog alpinizma u Hrvatskoj, tajnik HPD-a (1900.), a rođeni Petrinjac dr. Ivan Gojtan, začasni član HPD-a, ulazi među nadasve vrijedne širitelje planinarske misli u Lici, gdje je izveo mnoge staze i markacije po Velebitu."

Tako je svoje pisanje o HPD ZRIN započeo dr. sc. Ivica Golec u svojoj knjizi "Povijest Grada Petrinje". U nastavku piše kako su petrinjski zaljubljenici u prirodu, kojih je nemali broj, pokušali osnovati društvo davne 1898. ali im naum nije ostvaren.

Konačno, 12.veljače 1922. godine utemeljena je Podružnica Hrvatskog planinarskog društva u Petrinji, i Petrinjci se prvi put organizirano uključuju u planinarsku organizaciju. Kako je pisao ondašnji lokalni tjednik "Jedinstvo", podružnica je osnovana s patriotskim zadatkom "da zagrije naše građanstvo i strance za prirodne ljepote petrinjske okolice i cijele Banovine". Osnivač podružnice i prvi predsjednik društva bio je prof. Vladimir Stahuljak. Hrvatski planinar (br. 19, 1923.) piše da već druge godine nakon osnivanja, podružnica broji 92 redovita člana i organizirala je 44 društvena izleta! Opa!

1925. godine podružnica dobiva ime "Zrin".

U razdoblju od 1924. do 1945. godine izuzetan doprinos radu društva dao je Matija Filjak - prvih 6 godina kao tajnik i daljnjih 11 godina kao predsjednik podružnice, a poslije ukidanja podružnice i reorganizacije hrvatskog planinarstva za vrijeme NDH, 4 godine kao povjerenik planinarskog društva u Petrinji, dakle 21 godinu u vodstvu petrinjskog planinarstva. Njegovo je geslo bilo: "Zajedničkim radom i naporom – ZRIN".

Fotografija: Članovi HPD ZRIN ispred novopodignute piramide na Hrastovačkoj gori (11.4.1926.)

Svoje djelovanje pioniri petrinjskog planinarstva usmjeravaju na Hrastovičku goru. Uređuju staze do Peckog jezera i vrha gore, a 1926. na vrhu grade i vidikovac. To je osmi vidikovac u povijesti HPD-a. Godine 1933. povišen je na 15 metara.

Planinari iz Petrinje u listopadu 1938. otvaraju planinarsku kuću, sagrađenu uz vidikovac, da bi je zbog velike posjećenosti već sljedećih godina proširili i svečano otvorili 1940.g.

Paralelno sa ovim aktivnostima organiziraju se izleti (laznje) u razna područja Hrvatske. Iz sačuvanih zapisa vidljivo je da su posjećivali Samoborsko gorje, Bjelolasicu, Velebit, Klek, izvor Kupe, Medvednicu, Snježnik,... slovenske planine uključujući i Triglav. Zanimljiv je i originalan jedan od načina kako su prikupljali financijska sredstva za svoje aktivnosti. Naime domišljati planinari su izgradili „Splav“, zapravo jednu drvenu plutajuću platformu, na Gradskom kupalištu te damama i gospodi naplaćivali sunčanje.

Plnanirali su imali foto sekciju, a 1942. su pokrenuli izdavačku djelatnost tiskanjem Zbornika za obnovu zavičaja „Zrin“.